obavještenja

Predsjednik Opštine Marko Kovačević uručio donaciju od 30.000 eura Domu zdravlja Nikšić

/in /by

Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević uručio je donaciju od 30.000 eura JZU “Dom zdravlja” Nikšić.

“Javna zdravstvena ustanova ‘Dom zdravlja’ je jedna od najznačajnijih institucija u našem gradu i brinući o toj instituciji, brinemo o svim našim građanima”, kazao je Kovačević uručujući donaciju direktoru JZU “Dom zdravlja” Nikšić Radovanu Vušoviću.

Kako se navodi, čestitajući novoizabranom direktoru tu važnu funkciju, Kovačević je istakao da se nada da će saradnja Opštine Nikšić i Doma zdravlja i dalje biti uspješna, kao i u prethodnom periodu, dok je tom ustanovom rukovodila doktorica Vera Bulatović.

“Imajući u vidu da ste za veoma kratko vrijeme na čelu ove zdravstvene institucije uradili dosta dobrih stvari, mi smo željeli da ovom donacijom damo malo podstreka da nastavite tim putem. Ne sumnjamo da će ova donacija biti iskorišćena na najbolji mogući način, na dobrobit prije svega naši sugrađana. To je i obaveza lokalne samouprave, a ja se nadam da će ubuduće zakoni na državnom nivou biti definisati tako da možemo još lakše i brže da pomažemo zdravstvene institucije. Mada se i sada trudimo da budemo brzi pomoćnici, da reagujemo u hitnim situacijama. Uvijek nam se možete obratiti kad god je potrebna brza i blagovremena reakcija”, rekao je Kovačević.

Vušović je, kako se navodi, zahvalio Kovačeviću na podršci i dragocjenoj donaciji, naglašavajući da im ovakav odnos lokalne samouprave izuzetno znači.

“Opština Nikšić sa predsjednikom Markom Kovačevićem na čelu dala nam je jednu vrijednu donaciju, koju ćemo nastojati da iskoristimo na najbolji mogući način, u interesu zdravstvene zaštite i Doma zdravlja”, kazao je Vušović.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

/in /by

Danas se obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, i “16 dana aktivizma” koja traje do 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava.

Nasilje nad ženama i djevojčicama predstavlja značajan javno-zdravstveni problem sa dubokim socijalnim, zdravstvenim i ekonomskim posljedicama za pojedinca, porodicu i društvo u cjelini. Osim toga, to je jedno od najrasprostranjenijih oblika kršenja ljudskih prava, a proističe iz stavova da žene ne trebaju da imaju ravnopravan status sa muškarcima. Obaveza svakog društva je da javno zagovara politiku suzbijanja diskriminacije i da promoviše kulturu tolerancije.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. novembra s ciljem ukazivanja na značaj i veličinu ovog problema. Na ovaj dan započinje i tzv. Narandžasta kampanja „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ kako bi se skrenula pažnja javnosti da žene ne smiju da trpe i kriju nasilje, već da moraju biti zaštićene, a nasilnici najoštrije kažnjeni.

Nasilje nad ženama i dalje predstavlja prepreku postizanju jednakosti, razvoja, mira kao i ostvarivanju ljudskih prava žena i djevojaka. Peti UN cilj održivog razvoja koji se odnosi na postizanje ravnopravnosti polova i osnaživanje žena i djevojčica ne može se ispuniti bez zaustavljanja nasilja nad ženama i djevojčicama.

O rasprostranjenosti nasilja nad ženama, vrlo eksplicitno ukazuje podatak iz najnovijeg izvještaja agencije UN za žene i jednakost polova, prema kome je u svakom danu tokom 2017. godine, 137 žena smrtno stradalo od ruku nekog člana njihove porodice.

Datum je odabran u spomen na brutalno ubistvo sestara Mirabal, političkih aktivistkinja u Dominikanskoj Republici 1960. godine.

Prema novim podacima Kancelarije Ujedinjenih nacija za droge i kriminal (UNODC) i “UN Women”, u 2024. godini 50.000 žena i djevojčica širom svijeta ubili su partneri ili članovi porodice, što, prema navodima organizacije, znači da se jedan femicid desi na skoro svakih 10 minuta, piše Tanjug.

Ukupno je prošle godine namjerno ubijeno 83.000 žena i djevojčica, navedeno je u izvještaju objavljenom povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Nasuprot tome, samo 11 odsto ubistava muškaraca počinili su njihovi partneri ili članovi porodice.

“Dom ostaje opasno mjesto za previše žena i djevojčica”, rekao je vršilac dužnosti izvršnog direktora UNODC-a, Džon Brandolino.

Sara Hendriks iz “UN Women” naglasila je da femicid često predstavlja vrhunac kontinuiranog nasilja, uključujući i digitalno nasilje koje može da eskalira oflajn do smrtonosnih posljedica.

Izvještaj pokazuje regionalne razlike: Afrika ima najvišu stopu femicida koji su počinili partneri ili članovi porodice – tri na 100.000, zatim Amerika – 1,5, Okeanija – 1,4, Azija – 0,7 i Evropa – 0,5.

UN naglašavaju potrebu za poboljšanjem prikupljanja i klasifikacije podataka kako bi se pravovremeno intervenisalo, spriječilo nasilje i osigurala pravna odgovornost počinilaca.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se danas, 25. novembra, sa ciljem ukazivanja na značaj i veličinu ovog problema.

Kako se navodi na sajtu Ujedinjenih nacija (UN), nasilje nad ženama i djevojčicama ostaje jedno od najrasprostranjenijih i najraširenijih kršenja ljudskih prava u svijetu.

“Globalno, skoro svaka treća žena je barem jednom u životu bila izložena fizičkom i/ili seksualnom nasilju od strane intimnog partnera, nepartnerskom seksualnom nasilju ili oboje.

Za najmanje 51.100 žena 2023. godine, ciklus rodno zasnovanog nasilja završio se jednim konačnim i brutalnim činom – njihovim ubistvom koje je počinio partner ili neko od članova porodice.

“To znači da je jedna žena u svijetu ubijena na svakih 10 minuta”, navodi UN.

Kako dodaju, rješenje problema nasilja nad ženama leži u snažnim odgovorima, pozivanju počinilaca na odgovornost i ubrzanju akcije kroz dobro opremljene nacionalne strategije i povećano finansiranje pokreta za prava žena.

Odlukom Generalne skupštine UN 1999. godine, 25. novembar je proglašen za Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, kako bi se podigla svijest o činjenici da su žene širom svijeta žrtve silovanja, porodičnog nasilja, zlostavljanja i drugih oblika nasilja.

Najnoviji podaci:
U Crnoj Gori nasilje u porodici, naročito nasilje prama ženama, spada u skrivene i visoko stigmatizovane teme, zbog čega se nasilje veoma rijetko prijavljuje. Podaci OSCE istraživanja o nasilju nad ženama u Crnoj Gori, koje je sprovedeno prošle godine, pokazuju da je svaka peta žena – 19% iskusila fizičko ili seksualno nasilje nakon svoje 15. godine od strane intimnog partnera ili ne-partnera. Tri od deset žena (31%) je izjavilo da su doživjele neki oblik fizičkog nasilja od strane odrasle osobe prije svoje 15. godine.

Iako se rodno zasnovano nasilje može dogoditi bilo kome, bilo gdje, istraživanja o prevalenciji nasilja nad ženama ukazuju da su posebno ranjive mlade djevojke i starije žene, žene koje se izjašnjavaju kao homoseksualne, biseksualne, transrodne ili interseksualne, migrantkinje i izbjeglice, žene i djevojčice koje žive sa HIV-om, žene sa invaliditetom i one koje žive u predjelima zahvaćenim humanitarnom krizom ili ratom.

Neophodno je sistemski raditi na prevenciji nasilja u porodici, pri čemu svi društveni segmenti treba da se uključe sa spekta svojih ingerencija. Ovo se može potvrditi i činjenicama da su posljedice nasilja dalekosežne i odražavaju se na psihološko, seksualno i reproduktivno zdravlje žena u svim fazama njihovog života. Osim toga, nasilju su nerijetko izložena i djeca, koja su direktno izložena nasilju ili svjedoče nasilju koje se dešava u porodici u kojoj odrastaju.

Danas je Međunarodni dan djeteta

/in /by

Međunarodni dan djeteta obilježava se danas u cijelom svetu sa ciljem da se svoj djeci svijeta omogući da uživaju u ljudskim pravima i slobodama utvrđenim Poveljom UN i Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima.

Ovaj dan obilježava se od 1954. godine i predstavlja priliku da se države, institucije, organizacije i pojedinci preispitaju da li su dovoljno učinili kako bi ispoštovali principe Konvencije o pravima djeteta.

Konvencija o pravima djeteta je usvojena 20. novembra 1989. godine na zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, a države članice se obavezuju da preduzmu odgovarajuće zakonodavne, administrativne i ostale mjere radi ostvarenja prava djeteta definisanih u ovoj Konvenciji.

Prema Konvenciji, svako dijete ima pravo na život, opstanak i razvoj, na određen životni standard, da odrasta u porodici ili drugom sigurnom okruženju, da ima uslove za obrazovanje, dostupnu socijalnu i zdravstvenu zaštitu.

U svim aktivnostima koje se tiču djece od primarnog su značaja interesi djeteta bez obzira ko ih sprovodi, a roditelji i druga lica koja se staraju o djetetu treba da u okviru svojih sposobnosti i mogućnosti obezbijede optimalne uslove za razvoj djeteta.

Države koje su ratifikovale Konvenciju UN o pravima djeteta se obavezuju da kroz razvoj institucija, objekata , službi i programa za brigu o porodici i djeci pomognu roditeljima.

 

Srijedom od 07.30 specijalista porodične medicine, dr Goran Kosić, odgovara na vaša pitanja

/in /by
Srijedom od 07.30 specijalista porodične medicine, dr Goran Kosić, odgovara na vaša pitanja u okviru “Našeg jutra” na RTNK.
Pitanja na aktuelnu temu mozete slati na viber broj 067 000 796
Tema ove sedmice: Osteoporoza i sarkopenija / prevencija

Završena sanacija fasade na Ambulanti u Grahovu

/in /by

Dom zdravlja Nikšić uspješno je okončao radove na sanaciji fasade zgrade na Ambulanti u Grahovu, čime je ovaj važan objekat primarne zdravstvene zaštite dobio obnovljen i uređen izgled.

Radovi su obuhvatili obnovu spoljašnjih zidova, popravku oštećenja na fasadi, te zaštitu objekta od vlage i spoljašnjih uticaja. Sanacija je izvedena u skladu sa tehničkim standardima i planiranom dinamikom.

Dom zdravlja Nikšić nastavlja sa unapređenjem infrastrukture i uslova rada, kako bi građanima u ovom slučaju, Grahova i okolnih mjesta pružio što kvalitetniju zdravstvenu zaštitu.

Dom zdravlja Nikšić obilježio Svjetski dan borbe protiv šećerne bolesti

/in /by

Dom zdravlja Nikšić danas je obilježio Svjetski dan borbe protiv šećerne bolesti nizom aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti o značaju prevencije i ranog otkrivanja dijabetesa.

Tim na čelu sa dr Kosić i medicinskim sestrama Doma zdravlja Nikšić pružao je našim sugrađanima besplatno mjerenje nivoa šećera u krvi, kao i savjete o pravilnoj ishrani, fizičkoj aktivnosti i prevenciji šećerne bolesti.

Tim je posjetio direktor DZ Nikšić Radovan Vušović koji je dao punu podršku ovoj akciji.

Cilj ovih aktivnosti je da se građani informišu o faktorima rizika i značaju redovnih kontrola, kako bi se bolest spriječila ili otkrila na vrijeme.

Dom zdravlja Nikšić će i ubuduće nastaviti sa sličnim akcijama u zajednici, promovišući zdrav stil života i brigu o sopstvenom zdravlju.

DZ Nikšić i Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom potpisali Memorandum o saradnji

/in /by

JU Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom Nikšić i Dom zdravlja Nikšić, potpisali su Memorandum o saradnji.

Potpisinici Memoranduma su se usaglasili da će zajednički djelovati u realizaciji zajedničkih aktivnosti i projekata koje se odnose na unaprijeđenje primarne zdravstvene zaštite ciljne grupe, a među najistaknutijim projetima koji su u perspektivi i na kojima će se raditi, izdvojili su projekat stomatološke ambulante koja podrazumijeva preventivne usluge i pojedine kurativne usluge, kao i edukaciju roditelja za stomatološku zdravstenu zaštitu, a takođe i istakli projekat fiziocentra i saradnju sa psihijatrima kao veoma značajan dio saradnje.

Potpisivanju Memoranduma prisustvovali su dr Radovan Vušović, direktor Doma zdravlja Nikšić i Radovan Dragnić, direktor Dnevnog centra Nikšić, kao potpisnici Memoranduma, kao i dr Snježana Dašić ispred Centra za djecu sa posebnim potrebama Nikšić i dr Ivona Drašković, ispred Epidemiološke službe Nikšić koje su takođe istakle značaj I potrebu za unaprijeđivanjem zdravstvene zaštite za djecu I mlade sa smetnjama u razvoju.

Emisija “Vaš doktor” – dr Jelica Živković

/in /by

Gostovanje dr Jelice Živković psihijatra u Domu zdravlja Nikšić u emisiji “Vaš doktor” na Adria TV

Gostovanje srijedom dr Gorana Kosića specijaliste porodične medicine na RTNK

/in /by

Pogledajte novo gostovanje dr Gorana Kosića u okviru jutarnjeg programa na RTNK – “Naše jutro”

(VIDEO) Dobro stanje u nikšićkom Domu zdravlja – najveći problem nedostatak kadra

/in /by

Stanje u nikšićkom Domu zdravlja u suštini je dobro, sve organizacione jedinice dobro rade, a najveći problem predstavlja nedostatak kadrova, saglasni su gosti emisije “Perspektiva” na Radio-televiziji Nikšić.

Radovan Vušović, direktor Doma zdravlja Nikšić, kaže da je stanje u suštini dobro, sve naše organizacione jedinice dobro rade, iako se susreću sa nekim problemima.

„Naše terenske ambulante, kojih imamo deset, koje pokriva nikšićki Dom zdravlja, sa primarnom zdravstvenom zaštitom, rade, funkcionišu, borimo se. Naše zdravstvene stanice u opštinama Šavnik i Plužine su pokrivene. Uglavnom stanje je dobro, a najviše se borimo sa problemom nedostatka kadra, ali sve funkcioniše“, istakao je Vušović.

U terenskim ambulantama ljekari iz nikšićkog Doma zdravlja ordiniraju, a prema riječima direktora Doma zdravlja, u nekim ambulantama je jedan doktor dva dana, u nekim tri, a u nekim i četiri dana.

„Posebno bih istakao jednu činjenicu da je glavno opterećenje u tom dijelu u organizacionoj jedinici izabranog doktora za odrasla. Jer oni pokrivaju taj teren. Njih ima 23, treba ih 33. U toj organizacionoj jedinici nama fali deset ljekara. Oni pokrivaju sve te terenske ambulante, a osim toga i Zdravstvenu stanicu Šavnik. U Zdravstvenoj stanici Šavnik mi nemamo ljekara. Tu imamo jedan veliki problem, moramo da se borimo da nađemo nekog ljekara, to bi bilo veliko rasterećenje za nas i veliki napredak za samu opštinu Šavnik, jer bi drugačije organizovali taj dio. U Zdravstvenoj stanici Plužine imamo dva ljekara, koji su tamo stalno zaposleni, tu nemamo problema što se tiče kadra“, istakao je Vušović.

On dodaje da je veliko opterećenje u Domu zdravlja.

„Mi u Domu zdravlja imamo 46 specijalista, imamo sedam ljekara na specijalizaciji. Jedne čekamo da se vrate sa specijalizacije, kako bi nas malo pojačali“, kazao je Vušović, dodajući da što se tiče terenskih ambulanti da se trude da ih održavaju u nekom optimalnom stanju.

Vušović je kazao da nikšićki Dom zdravlja raspolaže sa ukupno 24 vozila.

„Od tih 24 vozila, tri vozila su opredijeljena za Zdravstvenu stanicu Plužine i tri za Zdravstvenu stanicu Šavnik“, kazao je Vušović.

Doktorica Vjera Bojović, načelnica izabranih doktora za odrasle, kazala je da su iza nje tri i po decenije ljekarskog rada, i da je u te tri i po decenije bilo i lijepih i ružnih događaja i trenutaka, kao i kod svakog ljekara.

„Od lijepih naravno treba pomenuti – presrećni smo kad izliječimo pacijenta, kad izliječimo člana porodice, kad pomognemo našem pacijentu, upisivali smo medicinu, svi zaista što smo željeli, voljeli, to je bio veliki entuzijazam i sada je naravno kod mladih ljekara, a bilo je i teških trenutaka, 90. godine, pamtimo period nemilih događaja kada smo učestvovali svi u radu i saosjećali sa našim sugrađanima u tom periodu. Zatim period 2020. godine pa nadalje kada se pojavila kovid pandemija. To je jedan veoma težak period, a Dom zdravlja kao ustanova je sve prvo zbrinjavala. Od testiranja, pregleda, praćenja, kontrola, upućivanje prema drugom i trećem nivou, sekundarnom i tercijalnom, obilazak pacijenata teško oboljelih od COVID-a u kućnim uslovima, liječenje, kontrola, učestvovanje i saopštavanje teških stvari i tako dalje. Sve je to i lijepo i teško, ali je to ljekarski poziv. Danas radimo ovako kako je i direktor rekao – manji je broj ljekara, fali ljekara, jedini je to razlog što ne bi onako savršeno sve organizovali kao što bi mi to željeli“, kazala je Bojović.

Što se tiče rada Dječjeg dispanzera, pedijatar Biljana Vučić, načelnica izabranih doktora za djecu, kazala je da u Dječjem dispanzeru trenutno radi sedam pedijatara, iako bi po sistematizaciji trebalo da nas bude 11.

„Ali zaista radimo i trudimo se da naši najmlađi budu zbrinuti onako kako treba i dobiju svu zdravstvenu zaštitu od nas. Što se tiče rada pedijatra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, moram reći da je on malo specifičan jer trećinu svog radnog vremena, odnosno dva sata, mi moramo da provedemo u savjetovalištu gdje obavljamo sistematske preglede djece počev od novorođenačkog uzrasta. Znači prvi pregled nam je sistematski, bebe od 15 dana. Zatim u prvoj godini života sedam je obaveznih sistematskih pregleda beba. U drugoj godini dva obavezna. Zatim u četvrtoj, između treće i četvrte godine imamo jedan obavezan sistematski pregled djece. Pred polazak u školu, znači sva djeca koja ove godine su godišta 2020. moraju od februara mjeseca da prođu kroz sistematski pregled pred upis u prvi razred. I naravno sistematski pregled kod osnovaca drugog, četvrtog, šestog i devetog razreda. Mi smo već započeli sistematske preglede devetih razreda, zbrinjavamo sve sistematske preglede, i naravno kroz preglede obavljamo i imunizaciju u savjetovalištu po kalendaru, ali pored tog rada ostatak radnog vremena provodimo u ambulanti, gdje obavljamo tzv. kurativne preglede, to su pregledi najčešće akutno bolesne djece, odnosno djece koje imaju akutne infekcije, međutim, kroz ambulantu mi zbrinjavamo i naše pacijente koje imaju hronične oboljenja, ali radimo i preoperativnu pripremu djece koje imaju potrebu za nekom hiruškom intervencijom“, navela je Vučić dodajući da uslove za rad imaju ali da treba da se napravi rekonstrukcija Dječjeg dispanzera, kao i da je broj njih koji rade manji ali da ih je u prethodnom periodu bilo još manje, međutim se kadar pojačao.

Vesna Vuković, glavna sestra Doma zdravlja ističe da su pacijenti uglavnom zadovoljni i da je saradnja na zavidnom nivou.

„Postoji međusobno poštovanje i razumijevanje i od strane sestre i od strane pacijenata. Dešava se nekad da pacijenti vjerovatno zabrinuti zbog svog zdravstvenog stanja nekad budu i zabrinuti pa nekad reaguju i malo burnije. Međutim sestra je ta koja ih pažljivo sasluša, njihove probleme i pored svega toga ona opet pruži zdravstvenu uslugu i da savjet pacijentu i budemo pri ruci što bismo rekli“, istakla je Vuković dodajući da je saradnja dobra.

Izvor: RTNK